Afera "Konzultantica"

 Foto: FAH/Facebook           

Prenosimo detalje o najnovijoj aferi s portala telegram.hr. Iz svega navedenog vidimo da je Karamarkov HDZ samo nastavio stopama Sanadera. Evo detalja:

Lobist MOL-a Josip Petrović isplatio je, prema dokumentima koje je objavio tjednik Nacional, 60 tisuća eura tvrtki supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka. Arbitraža s MOL-om već je duže vrijeme predmet prijepora vladajućih: čini se kako se HDZ zalaže za izlazak iz arbitraže, dok je Most protiv toga. Ovo je 8 najvažnijih stvari o aferi u čijem su se središtu našli supružnici Karamarko i lobist MOL-a Jozo Petrović, koji je također sudjelovao u Sanaderovoj prodaji Ine.

1. Lobist MOL-a redovito je isplaćivao mjesečni paušal tvrtki Ane Karamarko

Tvrtka “Peritus savjetovanje d.o.o.”, lobista mađarskog MOL-a Josipa Petrovića dvije je godine plaćala usluge tvrtki Drimia u vlasništvu Ane Šarić, danas supruge prvog potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka, objavio je Nacional. U periodu od 1. veljače 2013. do 31. siječnja 2015. tvrtka Josipa Petrovića prema ugovorima koje je objavio Nacional bila je dužna tvrtki Ane Šarić isplaćivati svakog 5. u mjesecu 2500 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Prema tom ugovoru, Petrović je za usluge savjetovanja i medijskih analiza u periodu nakon dolaska Tomislava Karamarka na čelo HDZ-a, a prije nego što je Karamarko ušao u Vladu, isplatio najmanje 60 tisuća eura, odnosno nešto manje od pola milijuna kuna. Autentičnost ugovora, piše Nacional, potvrdio je izvor blizak Karamarku.

2. Oporba: ‘Ako su ugovori autentični, Karamarko mora odstupiti’

Komentirajući ovaj slučaj, čelnik HNS-a Ivan Vrdoljak, kazao je da, ako su ugovori autentnični, Tomislav Karamarko mora odstupiti. “Ako to nije istina, nije dobro da se piše na taj način. A ako je istina, nedopustivo je i moraju uslijediti političke posljedice, o kojima ćemo kada završi istraga. Teško da tu istragu može napraviti zakonodavna ili sudbena, već izvršna vlast”, rekao je Vrdoljak, javlja N1.
SDP-ov saborski zastupnik Gordan Maras na Facebooku je napisao da će SDP, ako je ovo istina, tražiti interpelaciju u Saboru o radu Vlade. “Ne podrži li MOST našu inicijativu, ispada da drže ljestve HDZ-u i MOL-u”, napisao je Maras.

3. Most je, izgleda, prilično ljut oko cijele stvari

“Pozivam Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa da provjere premijera, potpredsjednike Vlade Karamarka i Petrova, ministre godspodarstva i poduzetništva i sve ostale ministre, zastupnike, ako imaju nekakvu suradnju s MOL-im konzultantima ili MOL-om, koji je otuđio našu INA-u na neprijateljski način, naši političari su dozvolili da se ono što vrijedi 100 milijardi dolara proda po bagatelnoj cijeni. Ne zna se jesu li nešto platili”, rekao je saborski zastupnik Mosta Miro Bulj. “Neka Povjerenstvo, DORH i USKOK rade svoj posao”, kazao je Bulj.

4. Bulj je još ranije, doduše neizravno, prozivao Karamarka zbog odnosa s Inom.

U intervjuu za Jutarnji list Bulj je još u travnju rekao kako je javno zatražio od Josipa Petrovića da odgovori je li njegova tvrtka ili tvrtka MOL-a posluju sa tvrtkama u vlasništvu hrvatskih političara ili članova njihove uže obitelji. “Javno sam zatražio od gospodina Petrovića da odgovori na to pitanje, međutim on se oglušio. Zato smatram da je sad na potezu Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Pozivam ih da u svrhu ne samo sprječavanja sukoba, nego i zaštite nacionalnih interesa pokrenu proceduru i utvrde je li neka tvrtka u vlasništvu hrvatskih političara ili članova njihove uže obitelji posluje s tvrtkama MOL-ova konzultanta gospodina Petrovića, ili MOL-a, ili tvrtkama u vlasništvu MOL-a”, rekao je tada Bulj.
“Povjerenstvo bi trebalo istragom obuhvatiti sve one koji na bilo koji način sudjeluju u ovom sporu i članove njihovih užih obitelji. Bez iznimke, od svih članova bivše Vlade do aktualnog premijera, oba potpredsjednika vlade, ministra gospodarstva, ministra poduzetništva i obrta, pa na niže”, kazao je Bulj.

5. Izgleda da HDZ želi da Hrvatska izađe iz abitraže Ina – MOL

Jedan od nerješenih sukoba u MOL-u jest i onaj vezan uz arbitražu s MOL-om. Već neko vrijeme stižu poruke da je HDZ za izlazak iz arbitraže, dok su Most i premijer Tihomir Orešković za nastavak arbitražnog postupka.
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, kazao je u ponedjeljak da do arbitraže Ine i MOL-a nije trebalo ni doći. “Svoje sam stajalište oko arbitražnih postupaka već nekoliko puta rekao. Smatram da do arbitražnih postupaka uopće nije trebalo ni doći. Oni su za Hrvatsku vrlo skupi, a postavljam pitanja svima nama: što ako arbitražne postupke izgubimo? Koji su izvori financiranja onoga što će naš strateški partner gubitkom tih arbitražnih postupaka potraživati od hrvatske Vlade?
Hoće li nakon toga netko preuzeti odgovornost ili biti sankcioniran zbog svih onih kazni koje ćemo temeljem odluka arbitražnih postupaka morati plaćat? Dakle, to je moje pitanje i hrvatskoj javnosti i medijima i svima nama koji danas radimo ovaj odgovorni posao u Vladi Republike Hrvatske”, rekao je Horvat.

6. Jozo Petrović od MOL-a je dobio 7.2 milijuna kuna

Jozo Petrović, kontroverzni lobist i konzultant koji je u fokus javnosti došao zbog svjedočenja u arbitraži Ina-MOL, od mađarske je naftne kompanije primio 7,2 milijuna kuna od 2011. do 2015. godine. Otkrili su to dokumenti koje je Telegram ekskluzivno objavio, a a koji se nalaze u tisuću novih stranica kojima je hrvatsko tužiteljstvo nadopunilo dokaze u slučaju protiv bivšeg premijera Ive Sanadera. Sanader je, prema pravomoćnoj presudi koju je kasnije srušio Ustavni sud, uzeo 10 milijuna eura mita za prodaju Ininih dionica mađarskom gigantu.
Nakon prodaje Ininih dionica i međunarodnog korupcijskog skandala koji je izbio zbog navodnog mita za bivšeg premijera, nekadašnji hrvatski član Uprave Ine Jozo Petrović prelazi na mađarsku stranu kao konzultant. Za to je 1. siječnja 2011. dogovorena mjesečna naknada od 14.500 eura, a uz brojne bonuse i dodatke, na račun Petrovićeve tvrtke “Peritus savjetovanje d.o.o.” uplaćeno je 7,261.000 kn, odnosno, između milijun i milijun i 700 tisuća kuna godišnje. Petroviću je ugovorom povjereno prilično neodređeno “savjetovanje o situaciji u naftnoj industriji zemalja u regiji”.

7. Optužnica tereti Petrovića da je kupovao policijske informacije

Prema transkriptima optužnice koju je objavio Telegram, Jozo Petrović sudjelovao je u podmićivanju policajaca. Josip Jozo Petrović, kodnog imena “Brko”, pokušavao je saznati je li pod nadzorom policije. Petrović je bio i svjedok na suđenjima Ivi Sanaderu u slučaju Hypo i Ina-MOL.
Ni nakon Sanaderova pada Petrovićev utjecaj u HDZ-u nije se smanjio, kaže sugovornik Telegrama upoznat sa zbivanjima u stranci. “Tomislav Karamarko uzeo ga je, na golemo nezadovoljstvo Vase Brkića i dijela stranke, za svog najbližeg savjetnika. Upravo je Petrović dogovorio tajni susret Karamarka i Sanadera, u zagrebačkom hotelu Sheraton, samo dan nakon što je Sanader pušten iz istražnog zatvora u Remetincu”, rekao je u travnju izvor Telegrama. Josip Petrović, smatraju i drugi ljudi iz HDZ-a s kojima smo razgovarali, ima ključan utjecaj na predsjednika HDZ-a. Tako su prije nešto više od mjesec dana, prepričava jedan od naših sugovornika koji je molio za anonimnost, Petrović i Karamarko ručali s vlasnicima i direktorima jednog europskog fonda zainteresiranog za investicije u Hrvatskoj. “Na važan sastanak s Karamarkom nisu išli ni Tihomir Orešković ni Božo Petrov ni Milijan Brkić, nego baš Jozo”, rekao je Telegramov sugovornik.

8. Reagirao je i Tomislav Karamarko

“Poslovanje tvrtki moje supruge više je puta tijekom proteklih godina, isključivo s ciljem stvaranja političkog pritiska na mene osobno, bilo metom istraga različitih državnih organa poput PNUSKOK-a, Porezne uprave i različitih inspekcija. Niti jedan od navedenih državnih organa u poslovanju tih tvrtki nikada nije utvrdio niti najmanju nepravilnost”, poručio je Karamarko u priopćenju.

“Kad su u pitanju optužbe za mogući sukob interesa mene osobno, a zbog suradnje tvrtke moje supruge s drugom privatnom tvrtkom i to za vrijeme dok nisam bio član Vlade, najavljujem kako ću još danas osobno uputiti službeni zahtjev Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa da detaljno istraži ovaj slučaj i o tome izvijesti javnost”, najavio je. Zaključio je kako je tijekom cijele svoje karijere strogo odvajao privatno i poslovno, posebno kada je riječ o osjetljivim pitanjima od nacionalnog interesa, te kako će to nastaviti činiti i dalje.

Opus Dei kroz HDZ kadrovira i po bolnicama

HDZ i njihove veze sa sektom Opus Dei svakim danom sve više izlaze na vidjelo. HDZ nema nimalo poštovanja prema bolesnima i potrebitima, te umjesto da im pomogne, HDZ im odmaže. Iz idućeg primjera vidimo da Domoljubnoj koaliciji više znače religijske dogme, nego znanstvena dostignuća u medicini.

Vlada je prošlog tjedna imenovala predsjednike te članove upravnih vijeća zdravstvenih ustanova kojima je osnivač RH, a obustavljen je postupak sanacije. Tako je za predsjednika Upravnog vijeća Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević Vlada imenovala predsjednika mladeži HDZ-a Josipa Bilavera, koji bi zajedno s ostalim članovima trebao smijeniti sadašnju sanacijsku upraviteljicu dr. Arianu Vince te imenovati novog ravnatelja bolnice. Najizgledniji kandidat je dr. Rok Čivljak.

Dr. Čivljak, za kojeg je Bilaver potvrdio da je glavni kandidat za novog ravnatelja Klinike "Fran Mihaljević", ujedno je i dopredsjednik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva (HKLD).

Zagrebačka nadbiskupija objavila je prilikom jedne obljetnice HKLD-a da je duhovnik HKLD-a zagrebački pomoćni biskup mons. Valentin Pozaić. Duhovnik je u Katoličkoj crkvi naziv za osobu koju pojedini vjernici ili skupine vjernika imaju kao svoga duhovnog vođu, što znači da je biskup Pozaić duhovni vođa Hrvatskog liječničkog katoličkog društva.

Utjecaj duhovnog vođe Pozaića na dopredsjednika HKLD-a dr. Čivljaka može se vidjeti i u njegovom izlaganju "Hrvatska priča o AIDS–u" održanom u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa "Zmajević" u Zadru, a koje je se nalazi i na stranicama Zadarske nadbiskupije.

Dr. Čivljak tako tvrdi da prevencija epidemije AIDS-a podrazumijeva uzdržavanje od spolnih odnosa, vjernost jednom partneru te primjenu kondoma pri rizičnim spolnim odnosima, ali dodaje da nije točno izjednačiti kondom sa zaštitom od HIV-a. "Kondom smanjuje dodir sekreta, no nije zaštita", tvrdi Čivljak.

"Ne razmišlja se o kondomu kao o sredstvu nego se afirmira rizično spolno ponašanje i kod mladih se stvara lažan osjećaj sigurnosti da je spolni odnos u redu. To se servira mladima", tvrdi Čivljak te navodi kako se i primjenom ljekova potiče na rizično spolno ponašanje.

"Subotom se u Engleskoj čeka u redovima u ljekarnama kako bi se kupila tableta 'dan poslije'. Taj se antiretrovirusni lijek popije nakon spolnog odnosa kako bi se smanjila mogućnost zaraze. Ne potiče se odgovorno spolno ponašanje; apsurd je da to preporučuju zdravstveni djelatnici", rekao je dr. Čivljak.

"U Hrvatskoj se puno sredstava ulaže u prevenciju među homoseksualcima, ovisnicima, a stopa zaraženih raste. Potiču se prava homoseksualnih osoba, zastupa se slobodno spolno ponašanje, uporaba kondoma. Zašto onda broj zaraženih raste? Zašto se o tome šuti", pričao je dr. Čivljak.

"Bolest ne smatram grijehom. Grešno može biti ponašanje, ali bolest se ne smije tretirati kao grijeh. Kao liječnik pristupam svakom bolesniku jednako. Uvažavam njegove tegobe, bolest i za svakog pokušavam naći najbolje rješenje za spašavanje života i olakšanje patnji. Grijeh je nešto što čovjek radi mimo bolesti: ako se upušta u rizične spolne odnose, intravensku ovisnost kao način života, to spada u kategoriju grijeha", rekao je dr. Čivljak.

HDZ zaustavio gradnju bolnice

Foto: Index, FAH

MINISTARSTVO zdravlja, na čelu s ministrom Darijom Nakićem, zaustavilo je projekt gradnje novog paviljona u sisačkoj općoj bolnici "Dr. Ivo Pedišić". Indexu je to potvrdio smijenjeni sanacijski upravitelj bolnice dr. Miroslav Dubovečak.

"Smijenili su me u utorak i to je bilo očekivano, no ono što me smeta je da se stopira projekt koji je od izuzetne važnosti za Sisak i sve pacijente iz naše županije. Projektna dokumentacija za gradnju središnjeg paviljona bolnice koji se treba rasprostirati na 10.000 kvadrata je gotova, a zaustavljanjem projekta taj novac propada, baca se novac iz proračuna. ", kazao je dr. Dubovečak za Index.

On je na čelu bolnice bio posljednjih godinu i pol i za to vrijeme je bolnica uspjela završiti projektnu dokumentaciju za gradnju, ishodili su sve dozvole, građevinsku i lokacijsku, osigurali su 85 posto sredstava iz EU fondova, raspisali natječaj te odabrali izvođača radova.

Riječ je, dodaje, o velikom projektu, budući da sisačka bolnica datira još iz 19. stoljeća te joj je hitno potreban novi paviljon. Cijeli projekt stajao bi 150 milijuna kuna, od čega, kaže, EU financira projekt sa 130 milijuna kuna.

Bolnica iz 1986. je trebala dobiti novu zgradu

U novom bi se paviljonu od pet katova, kaže dr. Dubovečak, trebao smjestiti hitni objedinjeni odjel te bi se kasnije u novu zgradu premještali odjeli iz prastarih zgrada bolnice. Radi se o projektu od izuzetnog društvenog značaja kojeg je sad, kaže, Ministarstvo zdravlja zaustavilo.

"Ministar je rekao da će se morati raspisati natječaj za novu projektnu dokumentaciju i tako gubimo vrijeme i novac. U paviljonu bi bili objedinjeni hitni prijem kojeg nemamo te bi se ambulante od svih odjela smjestile u novi paviljon. U njemu bi se radila hemodijaliza te bio smješten centar za edukaciju i novi laboratorij. Imamo sad bolnicu iz 1986. godine u koju se nije ulagalo. Jedino smo lani uspjeli na katu stare interne promijeniti stolariju da uštedimo energiju", rekao je dr. Dubovečak.

U Ministarstvu zdravlja za Index su pak rekli da nisu stopirali projekt gradnje novog bolničkog paviljona u OB Sisak već da se radi samo o trenutnom otkazivanju objavljenog poziva zbog potrebnih izmjena i dopuna Poziva te će se isti u najskorijem roku ponovo otvoriti. Također navode da će bolnicama koje su već podnijele prijedlog dokumentacija biti vraćena.

"Razlog odluke o otkazivanju objavljenog Poziva "Ulaganje u dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije" (vezano za projekt gradnje novog odjela predmetne bolnice) leži u činjenici da postoji potreba za značajnim izmjenama i/ili dopunama Poziva koje bitno mijenjaju uvjete za prijavitelje te onemogućuju poštivanje načela jednakog postupanja tijekom postupka dodjele bespovratnih sredstava.

Ponovno otvaranje će nastupiti po ispunjenju sadržajnih i postupovnih pretpostavki temeljem kojih će se stvoriti osnova za jednako postupanje prema svim potencijalnim prijaviteljima.

Ministarstvo zdravlja kao nadležno tijelo obavijestit će potencijalne prijavitelje o ponovnom otvaranju Poziva "Ulaganje u dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije".

Ministarstvo: Ništa ne stopiramo, ponovno će ići Poziv

Glede propisane procedure, sastat će se Stručno povjerenstvo i Povjerenstvo za pred-selekciju (pred-odabir) Ministarstva zdravlja i razmotriti dokumentaciju koja je pristigla, kako bi se osiguralo poštivanje načela jednakog postupanja prema svih bolnicama, i kako bi sve bolnice koje imaju potrebu za gradnjom, dogradnjom i/ili adaptacijom i/ili opremanjem dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija, a za to imaju potrebnu dokumentaciju, dobile mogućnost podnošenja projektnog prijedloga i popratne dokumentacije na predmetni Poziv Ministarstva zdravlja.

Poziv će se ponovno otvoriti, i bit će namijenjen većem broju bolnica, slijedom gore navedenih pretpostavki.

Bolnicama, koje su prethodno podnijele projektni prijedlog (prijavu) na Poziv koji se otkazuje obaviješću na mrežnoj stranici Ministarstva zdravlja, i primjenjuje se na jednak način prema svim prijaviteljima, dokumentacija će biti vraćena.

Bolnice će se pozvati da, zajedno s preostalim preostalim bolnica kojih će biti više na listi predselekcije ili pred-odabira, ponovno podnesu svoj projektni prijedlog, ali pritom tražeći investiciju odnosno sredstva iz fondova Europske unije do najviše 50 milijuna kuna.

Sredstava iz EU fondova koja su predviđena za (infrastrukturno) ulaganje (i opremanje) u dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije je i dalje na raspolaganju u iznosu financijske omotnice od 625.480.000,00 kuna (EU i nacionalna sredstva).

O ponovnom i skorom otvaranju Poziva "Ulaganje u dnevne bolnice/jednodnevne kirurgije" zainteresirana javnost i bolnice kao prihvatljivi prijavitelji će biti pravovremeno obaviješteni", kažu u Ministarstvu zdravlja.

I iako tvrde da neće stopirati gradnju novog paviljona u sisačkoj bolnici, činjenica je da su projekt već zaustavili jer gradnja, koja je već trebala započeti, ipak nije krenula, a dokumentaciju će vratiti bolnici.

Sisačka vlast u sukobu oko bolnice

U cijelu priču uplela se i sisačka vlast pa je tako sisačko-moslavački župan Ivo Žinić izjavio da su osigurana sredstava za središnji bolnički paviljon sisačke Opće bolnice te je, tvrdi, dogovoren sastanak s ministrom zdravlja kako bi projekt krenuo. Žinić je tvrdnje sisačke gradonačelnice da je obustavljena gradnja paviljona i da je Sisak "žrtva sabotaže Vlade", nazvao lažnima.

Inače, lani je, kako doznajemo, kroz sisačku opću bolnicu prošlo 320.000 ljudi, a godinu prije 250.000. Povećan je broj kolonoskopija, operacija i gastroskopija. Brojevi su rasli, a dr. Dubovečak kaže kako je razlog tome što je ljudima dopušteno da rade posao, isplaćen im je svaki prekovremeni sat, liječnici i medicinsko osoblje su mogli dobiti godišnji i počelo se više raditi.

Dr. Dubovečak kaže kako je u godinu i pol dok je bio na čelu bolnice nastojao sve napraviti da se uštedi novac pa se tako odrekao službenog mobitela i automobila kojeg je dao nabavi za prijevoz pacijenata iz Petrinje te za slučajeve kad su išli u Zagreb po lijekove.

"Na službena putovanja odlazio sam svojim automobilom, karticu za reprezentacijske troškove sam prerezao, ako je cijelo zdravstvo u gubicima onda se štedi od vrha i zato si nikad nisam isplaćivao ni dnevnice niti je jedan ručak plaćen iz budžeta bolnice. No lako za to što sam smijenjen, to se i očekivalo, već mi je žao da propadne projekt za kojeg je već gotova cijela dokumentacija i plaćena 3,5 milijuna kuna", rekao je dr. Dubovečak.

Inače, umjesto njega je ministar Nakić na čelo sisačke bolnice postavio dr. Tomislava Dujmenovića, urologa te ujedno županijskog vijećnika u skupštini Sisačko-moslavačke županije i predsjednik ŽV HSP AS SMŽ.